U organizaciji Hrvatske veterinarske komore, Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog veterinarskog instituta 26. listopada 2023. godine otvoren je Međunarodni znanstveno – stručni skup „Veterinarski dani 2023.“, najveće godišnje okupljanje predstavnika veterinarske struke u Hrvatskoj. Skup traje do 29. listopada, a nazoče mu stručnjaci iz velike i male veterinarske prakse, veterinarskog javnog zdravstva i sigurnosti hrane, stručnjaci iz područja znanosti i biomedicine te svi koji izravno i neizravno surađuju s veterinarskom strukom, a u cilju unaprjeđenja veterinarske struke i veterinarske znanosti u Hrvatskoj.
Na „Veterinarskim danima 2023.“ raspravljat će se o nizu aktualnih tema iz područja zaštite zdravlja, dobrobiti životinja te veterinarskog javnog zdravstva i sigurnosti hrane. Jedna od tema je i provedba mjera kontrole i suzbijanja afričke svinjske kuge, koja će se promatrati i u kontekstu zakonodavstva EU.
Posljednjih dana bilježi se manji broj slučajeva afričke svinjske kuge u Hrvatskoj
Otvorenju ovog znanstveno-stručni skup u dvorani Nadbiskupijskog vikarijata u Osijeku nazočili su i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, glavni državni inspektor Andrija Mikulić, zamjenik župana Osječko – baranjske županije Mato Lukić, predsjednik Gradskog vijeća Tihomir Florijančić i drugi uzvanici.
Ministrica Vučković je naglasila kako se posljednjih dana bilježi manji broj slučajeva afričke svinjske kuge u Hrvatskoj, ali treba biti jako oprezan i tu situaciju očuvati kako bi se što prije normalizirao promet u županijama pogođenim ovom zarazom.
“Poduzimaju se sve potrebne mjere za suzbijanje afričke svinjske kuge, jer je to bolest koja zaokuplja možda i najviše pažnje veterinarske struke u Europi, zbog brzine širenja, viroznosti, brojnih nepoznanica te socio-ekonomskih posljedica koje ostavlja.” – kazala je.
Izvijestila je i da su uzgajivačima svinja koji su izravno oštećeni zbog ASK do danas isplaćena 633 gospodarstva na kojima su eutanazirane svinje zbog potvrđene sumnje na ovu bolest, a riječ je o ukupnom iznosu od 3,9 milijuna eura.
Glavni državni inspektor Andrija Mikulić kazao je kako smatra da smo, nakon zajedničke i promptne akcije nadležnih službi te konstantnom prisutnošću na terenu posljednjih mjeseci, uspjeli suzbiti ovu izrazito zaraznu bolest. “Od pojave ove bolesti obavili smo više od 1.600 nadzora, do danas je eutanazirano oko 33.000 svinja, a uvjeren sam da bi ta brojka bez znanja veterinarskih stručnjaka bila i puno veća.” – rekao je Mikulić i dodao da je veterinarska inspekcija uspješno odgovorila i na ovaj izazov.
“Kada smo početkom ljeta razgovarali s organizatorima o održavanju ovog skupa, nismo mogli ni zamisliti da ćemo vrlo skoro tako svakodnevno surađivati na temu afričke svinjske kuge. Čim se ova bolest pojavila u susjednoj Vukovarsko-srijemskoj županiji, mi smo poduzeli sve preventivne mjere koje smo mogli i to u suradnji s načelnicima i gradonačelnicima, ali i samim uzgajivačima. Organizirali smo niz edukativnih predavanja, podijelili smo stotine informativnih letaka te smo nastojali putem medija upoznati širu javnost o kakvoj je bolesti riječ i na koji se način prenosi. Bili smo svjesni da virus ne možemo zaustaviti, da on ne poznaje granice, ali htjeli smo odgoditi njegovu pojavu u Osječko-baranjskoj županiji, barem do nešto hladnijeg vremena i svinjokolja. Nažalost, nismo ga dočekali i meteorološki uvjeti nam ne idu na ruku kao prethodnih godina, a i virus se prije desetak dana pojavio na području Općine Semeljci. Odmah smo, u suradnji s PU osječko-baranjskom i Civilnom zaštitom organizirali punktove za nadzor i kontrolu trgovine mesa, a kako su se mijenjale zone nadzora i zone ograničenja, postavili smo i sedam novih punktova, četiri prema Baranji i tri prema Valpovštini i Našicama. Nadamo se da ćemo uspjeti zaustaviti daljnje širenje ove bolesti, zbog čega mi je i drago da se upravo ovaj kongres održava u gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji.” – kazao je zamjenik župana Mato Lukić.
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić istaknuo je kako veterinare često percipiramo kao ljude koji preveniraju i liječe bolesti životinja, a zaboravljamo da su oni prva karika u sustavu javnog zdravstva jer kroz veterinarski sanitarni nadzor sprječavaju pojavu određenih bolesti kod ljudi, osobito prenosivih sa životinje na čovjeka.