U Srednjoj školi Isidora Kršnjavoga Našice 8. lipnja 2026. godine održano je interaktivno predavanje pod nazivom „Umjetna inteligencija, rizici i izazovi”. Predavanje je bilo namijenjeno volonterima i učenicima trećih razreda gimnazije, a održao ga je Darko Ćorković, suradnik udruge „Otvoreno srce”.
Tema predavanja bila je iznimno aktualna jer se umjetna inteligencija sve snažnije uključuje u svakodnevni život, obrazovanje, komunikaciju i donošenje odluka. Učenici su kroz razgovor imali priliku promišljati o prednostima suvremenih tehnologija, ali i o rizicima koje one mogu donijeti ako se koriste nekritički i neodgovorno.
Prevencija kao temelj odgovornog ponašanja
U prvom dijelu predavanja Ćorković je učenicima pojasnio pojam prevencije kao skup svih radnji kojima se nastoje spriječiti negativni ishodi. Posebno je istaknuta latinska izreka „Cessante causa cessat effectus”, odnosno „Prestankom uzroka prestaje i posljedica”, kojom je naglašena važnost pravodobnog prepoznavanja uzroka problema.
Učenici su se upoznali s različitim vrstama prevencije – situacijskom, normativnom odnosno zakonskom, prevencijom u zajednici te razvojnom prevencijom. Poseban naglasak stavljen je upravo na razvojnu prevenciju, koja se odnosi na prepoznavanje rizičnih i zaštitnih čimbenika u odrastanju mladih.
Rizični čimbenici u odrastanju mladih
Tijekom predavanja govorilo se i o okolnostima koje mogu negativno utjecati na djecu i adolescente. Kao važni društveni rizici istaknuti su siromaštvo, narušeni obiteljski odnosi, visoka stopa rastava brakova, rano napuštanje školovanja, vršnjačko nasilje, zlouporaba opojnih sredstava, vandalizam, nasilje u obitelji te najteži ishodi poput suicida djece i mladih. U tom je dijelu predavanja naglašeno kako je za zdrav razvoj mladih važno jačati zaštitne čimbenike – podržavajuće odnose, sigurnu školsku i obiteljsku okolinu, kvalitetnu komunikaciju, povjerenje i osjećaj pripadnosti zajednici.
Umjetna inteligencija donosi prednosti, ali i ozbiljne rizike
Drugi dio predavanja bio je posvećen umjetnoj inteligenciji i njezinu utjecaju na svakodnevni život mladih. Iako AI alati mogu biti korisni u učenju, istraživanju i kreativnom radu, učenici su upozoreni i na njihove nedostatke, rizike i etičke dvojbe.
Posebno se govorilo o gubitku privatnosti i masovnom prikupljanju osobnih podataka, mogućnostima nadzora, širenju dezinformacija, deepfake tehnologiji, lažnim vijestima i sadržajima koji mogu narušiti nečiji ugled ili izazvati paniku. Jedna od tema bila je i algoritamska pristranost, odnosno mogućnost diskriminacije unutar AI sustava ako su oni trenirani na pogrešnim, nepotpunim ili stereotipnim podacima.
Važnost kritičkog mišljenja
Predavanje je otvorilo i pitanje prevelikog oslanjanja na umjetnu inteligenciju u učenju i rješavanju školskih zadataka. Učenici su potaknuti na razmišljanje o tome kako nekritičko korištenje AI alata može smanjiti trud, kreativnost i sposobnost samostalnog zaključivanja.
Govorilo se i o mogućem otuđenju te utjecaju digitalnih interakcija na mentalno zdravlje adolescenata, osobito kada virtualna komunikacija počne zamjenjivati stvarne ljudske odnose. Predavanje je školsku zajednicu potaknulo na kritičko promišljanje o tehnologiji i svijetu koji se ubrzano mijenja. Zaključeno je kako umjetnu inteligenciju treba koristiti pametno, odgovorno i promišljeno, uz stalno prepoznavanje potencijalnih uzroka problema kako bi se na vrijeme spriječile negativne posljedice.
Izvor: SSIK Našice, Anđelko Cvijetović, prof.




