reklamavelika2015a

vlada2
Cilj konferencije je poduzetnicima, menadžerima i svima koji rade poslovne planove za 2018. godinu dati praktične inpute za usvajanje optimalnih projekcija te korisne i upotrebljive informacije za izradu i doradu planova poslovanja.
U svom govoru predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je da je 2017. godina jedna od najizazovnijih na gospodarskom, političkom, društvenom i međunarodnom planu od sredine devedesetih godina do danas.
Poručio je da je Vlada u ovoj godini radila na očuvanju stabilnosti, dok će iduća biti puno više usmjerena na rast i reforme. Kazao je da pozitivni vanjski čimbenici imaju utjecaja i na kretanja u hrvatskom gospodarstvu, dodavši da je rast BDP-a od 2,7 posto u prvih šest mjeseci tijekom prošle godine pokazao što znači imati osmišljenu ekonomsku politiku.
Podsjetio je da je na prošlogodišnjoj konferenciji Dan velikih planova najavio godinu poduzetništva, ustvrdivši da je veliki dio tog obećanja i ostvaren. Pritom je naveo da je Vlada  usvojila Poreznu reformu koja je išla u prilog poduzetnicima, ubrzala apsorpciju europskih fondova, donijela plan administrativnog rasterećenja, spriječila negativan domino efekt mogućeg kraha Agrokora na hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav, a ujedno je poštedjela Hrvatsku trećih izbora u godinu i pol dana.
Govoreći o poreznoj reformi, predsjednik Vlade je naglasio da je ona važna mjera koja treba olakšati uvjeta poslovanja, pojednostaviti i osigurati društvenu stabilnost te pravednost sustava, ali i rasteretiti građane i poduzetnike.
Naveo je kako je u prvoj godini primjene predviđeno smanjenje ukupnog poreznog opterećenja od 2,5 milijardi kuna.
„To znači da je smanjenje izravnog oporezivanja dohotka i dobiti pozitivno djelovalo na osobnu potrošnju i investicije“, dodao je Plenković.
Predsjednik Vlade istaknuo je da je Vlada od samog početka svjesna da su uredne javne financije temelj makroekonomske stabilnosti i gospodarskoga rasta.
„Stoga smo posebnu pozornost posvetili jačanju našeg fiskalnog kapaciteta, fiskalne održivosti, smanjenju proračunskoga manjka i javnog duga“, rekao je Plenković.
Podsjetio je da je Vlada u relativno kratkom razdoblju uspjela preokrenuti trendove glede javnog duga, naglasivši da je 2016. smanjen manjak proračuna opće države na 0,8 posto BDP-a te je smanjen udio javnog duga u BDP-u. Takve pozitivne trendove, istaknuo je predsjednik Vlade, konstatiralo je i Vijeće Europske unije te je u lipnju donijelo odluku o izlasku Hrvatske iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka.
Osobito važnim ocijenio je i činjenicu da je prvi put u novijoj povijesti zabilježen suficit proračuna opće države, a nastavlja se i trend smanjivanja javnog duga.
Istaknuo je i da su snažniji srednjoročni rast gospodarstva i pozitivni trendovi doveli do toga da su sve tri vodeće svjetske rejting agencije Fitch, Moody's i Standard&Poor's poboljšale izglede za hrvatski kreditni rejting.
„Vlada će nastaviti sa strukturnim reformama, odgovornim vođenjem javnih financija, konsolidacijom državnih financija te gospodarskim oporavkom što bi trebalo u konačnici dovesti do podizanja kreditnog rejtinga na razinu investicijskog rejtinga, što je osobito važno za poduzetnike'', najavio je Plenković.
Budući da danas Hrvatska plaća više od 11 milijardi kuna godišnje za otplatu kamata na postojeći javni dug, predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je strateški cilj Vlade smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u za više od 10 postotnih bodova do kraja 2020., kako je i definirano Strategijom upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017.–2019.
„Uslijed primjene Strategije i daljnje pametne fiskalne konsolidacije očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u bilježiti smanjenje za više od 2,5 postotnih bodova godišnje“, rekao je.
Pojasnio je da će se proračun, koji će Vlada predstaviti za iduću godinu, temeljiti upravo na tom načelu. „Naši daljnji koraci bit će usmjereni na kontrolu rashodovne strane proračuna te iskorištavanje svakog viška prihoda u odnosu na planirane u prvom redu za smanjenje manjka i javnog duga te za daljnje porezno rasterećenje“, pojasnio je Plenković.
Predsjednik Vlade istaknuo je da se najznačajniji doprinos povećanju prihoda u narednom razdoblju očekuje od povlačenja sredstava iz europskih fondova, koji su jedni od ključnih instrumenata jačanja razvojnih kapaciteta svih krajeva Hrvatske. Podsjetio je da su ove godine objavljeni natječaji u vrijednosti od 2,2 milijardi eura, čime je ukupan iznos objavljenih natječaja porastao na 5 milijardi eura odnosno 47 posto alociranih sredstava.
Spomenuo je i da su brojni projekti sufinancirani sredstvima Europske unije, a kao najznačajniji i najveći projekt izdvojio je Pelješki most. Naveo je i izgradnju drugog kolosijeka i rekonstrukciju pruge Dugo Selo – Križevci, sufinanciranje projekta zračne luke Dubrovnik, postupak povjeravanja poslova provedbe financijskog instrumenta HBOR-u te projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na otoku Krku.
Istaknuo je kako se ključne mjere jačanja konkurentnosti gospodarstva odnose prije svega na  unaprjeđenje poslovnog okruženja, bez čega nema održivog gospodarskog rasta.
„Nastavljamo sa smanjenjem neporeznih davanja, a mjerama koje se odnose na poslovno okruženje pojednostavit ćemo postojeće regulatorne zahtjeve, smanjiti troškove ulaska u pojedine sektore te spriječiti uvođenje novih administrativnih opterećenja“, kazao je Plenković.
Predsjednik Vlade izvijestio je da je završnoj fazi izrada Zakona o državnom inspektoratu, čijom će se provedbom objediniti inspekcijske službe radi rasterećenja gospodarskih subjekata od učestalih, neujednačenih i nekoordiniranih inspekcijskih nadzora i postupanja. Najavio je da će do kraja godine izmijeniti i Zakon o poticanju ulaganja kako bi se osnažilo poticanje za IT industriju te će se donijeti novi Zakon o strateškim investicijskim projektima kako bi se pojednostavnila procedura i kvalitetnije prilagodila potrebama privatnika.
Predsjednik Vlade Plenković u svom govoru  je istaknuo da Vlada u svom mandatu želi napraviti stvaran iskorak kada je riječ o upravljanju državnom imovinom. Pojasnio je stoga da i novo Ministarstvo državne imovine ima zadaću da poveže sve ono što trenutno djeluje vrlo fragmentirano –  središnju, gradsku, općinsku i županijsku razinu vlasti te ulogu Državnog odvjetništva, kao i aktivaciju imovine koja leži neaktivirana diljem Hrvatske.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na demografsku revitalizaciju, rekavši da se radi o izazovu s kojim je suočena Hrvatska, ali i dobar dio europskih zemalja. Istaknuo je da je najbolja demografska politika – politika gospodarskog rasta.
„Stoga želimo stvoriti ozračje gdje će mladi bez poteškoća moći zasnovati obitelj i dugoročno riješiti stambeno pitanje“, kazao je Plenković.
Naveo je mjere koje je Vlada poduzela u cilju demografske revitalizacije, od rodiljnih i roditeljskih naknada do subvencioniranja stambenih kredita. 
Govoreći o aktivnim mjerama politike zapošljavanja, predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da Vlada maksimalno želi aktivirati domaću radnu snagu te usmjeriti sredstva k trajnom zapošljavanju, osobito u privatnom sektoru. Dodao je da preliminarni podaci pokazuju da je u ove  mjere uključeno preko 44.000 ljudi. Naglasio je da Vlada potiče samozapošljavanje, kao jednu od najuspješnijih mjera, podizanjem naknade s 25.000 na 35.000 kuna te je omogućila udruživanje i akumuliranje potpora do 170.000 kuna.
„Pored općih mjera aktivne politike zapošljavanja, brinemo o položaju radnika, a razvili smo i posebne programe za zapošljavanje ciljnih skupina koje se teže integriraju na tržište rada, prvenstveno za žene, mlade i osobe s invaliditetom“, naglasio je Plenković.  
Plenković je poručio da Vlada želi povezati sustav obrazovanja i tržišta rada.
„Zato nam je cilj jačati strukovno obrazovanje i uvoditi dualno obrazovanje gdje se vještine i znanja prvenstveno stječu na radnom mjestu“, pojasnio je.
Posebno je istaknuo da je Vlada pripremila više od 20 milijuna kuna za stipendiranje učenika za deficitarna zanimanja. 
„Strateški cilj Hrvatske je osiguranje radnih mjesta visoke dodane vrijednosti, kao i korištenje svih potencijala koje pruža digitalizacija. Stoga nastavljamo intenzivno s obrazovnom i kurikularnom reformom“, poručio je Plenković.
Predsjednik Vlade istaknuo je i partnerski odnos koji Vlada održava sa socijalnim partnerima - poslodavcima i sindikatima.
Osvrnuo se i na situaciju u Agrokoru. Kazao je da je Vlada u  proteklih godinu dana pokazala  da zna i može reagirati brzo, učinkovito i odgovorno na krizne situacije u gospodarstvu. Predsjednik Vlade poručio je da će Vlada jačati i pravosuđe jer bez pouzdanog, brzog i učinkovitog nema pulsirajućeg i vibrantnog gospodarstva. 
Što se tiče mirovinskog i zdravstvenog sustava, predsjednik Vlade podsjetio je da je omjer broja zaposlenih i umirovljenika izrazito nizak. Kazao je da Vlada planira nastaviti reformu mirovinskog sustava i poboljšanje njegove fiskalne i socijalne održivosti kroz poticanje duljeg zadržavanja radnika na tržištu rada te demotiviranje ranijeg umirovljenja.
Predsjednik Vlade poručio je da će se kvaliteta zdravstvene usluge poboljšati donošenjem Nacionalnog plana razvoja bolnica, funkcionalnom integracijom bolnica te boljim upravljanjem nezdravstvenim uslugama. Također, naveo je, izrađuju se mjere za stimulaciju ostanka mladih liječnika u Hrvatskoj te brže i lakše dobivanje specijalizacija.
"Navedeno će osigurati veću dostupnost zdravstvenih usluga i racionalnije korištenje resursa bolničkog zdravstvenog sustava“, dodao je.
Predsjednik Vlade istaknuo je da jedan od najvećih potencijala rasta ima poljoprivreda. Stoga Vlada poboljšava upravljanje poljoprivrednim zemljištem kao jednim od najvažnijih prirodnih resursa, zaustavlja nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom te pojednostavljuje dokumentaciju i proces prijava za potpore. Najavio je da će se donošenjem Zakona o Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu stvoriti preduvjeti kako bi OPG-i uistinu bili temelji održive poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj.
Predsjednik Vlade Plenković naglasio je da je energetski sektor jedan od važnijih područja za nove investicije, kazavši da Vlada poduzima sve kako bi se iskoristio povoljan geostrateški položaj Hrvatske koji omogućava dobavu nafte i plina kopnenim i pomorskim putem.  
vlada1
„Time se osigurava opskrba hrvatskog tržišta, a mogu se postići i značajne gospodarske koristi od tranzita za potrebe inozemnih tržišta“, rekao je Plenković, dodavši da  važnu ulogu u jačanju položaja Hrvatske na energetskoj karti Europe ima projekt LNG na Krku te su za njegovu provedbu osigurana i sredstva iz europskih fondova.
Predsjednik Vlade podsjetio je i na uspješnu turističku sezonu, naglasivši da će Hrvatska ove godine doseći brojku od čak 100 milijuna noćenja, 17 milijuna dolazaka, a očekuje se  prihod od gotovo 11 milijardi eura, što je za čak 700 do 800 milijuna eura više nego prošle godine. „Cilj nam je do 2020. godine ostvariti 14 do 15 milijardi eura prihoda“, dodao je. Istaknuo je da je ove godine ostvareno i preko 800 milijuna eura investicija u turizmu, a plan je dogodine doseći gotovo milijardu eura investicija.
Predsjednik Vlade poručio je da je ulazak Hrvatske u Schengenski prostor jedan od strateških prioriteta Vlade te je u tom smislu važnom ocijenio i poruku predsjednika Europske komisije Junckera da Hrvatska treba biti primljena u Schengen. Kao drugi važan cilj Plenković je istaknuo ulazak Hrvatske u Eurozonu.
"Svi napori Vladi u području ekonomske politike bit će usmjereni na pomoć vama – poduzetnicima, na brigu o našim radnicima, na jačanje poslovnog okruženja, povećanje zaposlenosti te inovativnog, izvozno orijentiranog i konkurentnog hrvatskog gospodarstva. Želimo nastaviti partnerski odnos, a Vlada će dati podršku svim projektima koji će omogućiti gospodarski rast i razvoj“, zaključio je svoj govor predsjednik Vlade Plenković.
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednica Vlade  i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar financija Zdravko Marić i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

 

Povezani pojmovi:

Log in to comment
banner1

gelo1

banner22015

banner310 2581a

reklama310x258 1

Najnovije galerije

banner1

 sib c  fightsite c     logo-Jooble1 

Vidljivost

www.nasice.com | ISSN: 1848-7599 | © 2015 Hall j.d.o.o. | Sva prava pridržana.